1 Samoniklo jestivo bilje Čet Apr 16, 2009 5:40 am
natanbe
VIP
KOPRIVA VELIKA, prava kopriva (Urtica dioica) i KOPRIVA MALA (Urtica urens) – u ishrani se koriste samo sveži ili osušeni vršni listovi obe vrste kopriva. Lišće koprive je nisko kalorično i veoma lekovito. U 100 g jestivog dela ima svega 58 kcal. Ima veliku fiziološku hranljivu vrednost: belančevina (5,5%), koje su sastavljene od niza nezamenljivih esencijalnih aminokiselina osnovnih nosioca života, 0,7 odsto masti i 7 odsto ugljenih hidrata. Sadrži minerale (najviše gvožđa i mangana), zatim kalcijuma, fosfora, natrijuma, sumpora, kalijuma, magnezijuma, silicijuma, tanina, soli i drugih minerala, enzime i organske kiseline (mravlju, maslačnu, sirćetnu i pantotensku kiselinu) i supstance koje deluju na sekreciju želuca. List je bogat vitaminom A (beta karotinom do 20 mg na 100 g) i vitaminom C (75 do 140 mg, odnosno 20 puta više vitamina C nego u zelenoj salati ili drugim vrstama gajenog povrća), B2 i K vitamina, hlorofil, flavonoide, histamine, enzime, tanine, vosak. i 3% celuloze. Hlorofil podstiče razmenu materija, čisti organizam, dezinfikuje rane i pospešuje njihovo zarastanje.
Listovi se koriste za pripremu raznih jela: čorbi, variva, kaše, umaka, kao nadev za razna pečena testa (pite) i salate. Koriste se samo vršni mladi listovi, koji mogu da se prže u ulju, kuvaju kao spanać. Koprive treba popariti vodom i na taj način odstraniti toksin, a zatim izgnječiti, praviti od nje pire koji se može upotrebiti kao prilog mešanim salatama, uz meso, čorbe, kajgane i dr. Konzervira se sušenjem za upotrebu u zimskim mesecima.
Lekovita svojstva: popravlja opštu slabost organizma, smiruje kašalj, pomaže kod gripa, prehlade, bronhitisa, astme, upale krajnika i pluća, poboljšava varenje, popravlja krvnu sliku (protiv anemije). Jača organizam, srčani mišić, stimuliše aktivnost srca, ubrzava cirkulaciju, reguliše krvni pritisak i proliv, zaustavlja spoljašnje i unutrašnje krvarenje, u slučajevima fizičke iscrpljenosti, dobar je stimulans za jačanje korena kose i dr. Pomaže kod ateroskleroze, upaljenih i proširenih vena i hemoroida, krvarenja iz nosa. Čisti, jača krv, smanjuje šećer i mokraćnu kiselinu u krvi, smiruje upalu sluzokože, želuca i čir, stimuliše rad creva, jetre, izlučivanje žuči, utiče na veću aktivnost bubrega, izbacivanje vode iz tela. Pomaže kod uvećane prostate, reume, artritisa i gihta. Jača i umiruje nerve (naročito protiv neuralgija, išijasa, vratobolje i lumbaga).
BRANJE I KONZERVIRANJE LISTOVA
Beru se samo 3–4 mlada (gornja) zelena lista sa stabljikom (vršne visine do 15 cm), u proleće (od marta do maja).
Nakon košenja (ili ručnog branja) ostavi se da jedan dan uvenu, zatim se rasprostru u tankom sloju na suvom i promajnom mestu da se osuše. Sa osušenih stabljika se pažljivo otkinu listovi i čuvaju u kartonskoj kutiji ili platnenoj kesi u kojima treba da budu dobro sabijeni.
Posebna napomena: sveži listovi i stabljika su pokriveni lako lomljivim dlačicama, koje se kod najmanjeg dodira lome i zabadaju u kožu, ispuštajući acetilholin i histamin (usled kojih sveža kopriva žari). Ovo svojstvo se gubi odmah nakon prelivanja svežih kopriva vrelom vodom. Važno je znati da samo sveža kopriva jako žari, dok uvenula mnogo manje, a suva ne žari.
OSNOVNA PRIPREMA
U svežem stanju: ubrane listove mladih kopriva treba probrati i dobro isprati vodom, zatim popariti (tako se odstranjuju toksin), izgnječiti i nakon toga koristiti.
U sušenom stanju: konzervira se sušenjem, za upotrebu u zimskim mesecima.
Drugi nazivi: koprva, kopriva obicna, pasja kupina, pitoma kopriva, žara .
Latinski naziv: urtica dioica
Opis biljke: kopriva je dvodomna biljka s velikim korenom. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 1 1/2 metra. Listovi su nasuprotni, srcasti, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama.
Listovi i peteljke pokriveni su žaokama koje su na vrhu kukaste a pri dnu debele. Na dodir se odlome i izlivaju oštar sok na kožu, koji žari.Cvetne grancice nose ili muške ili ženske cvetove. Neugledni su i zeleni, a oplodjuju se pomocu vetra. Plod je malen, jednose-meni
orašcic.Sluzi i kao industrijska i lekovita biljka.Koristi se list, koren i seme. Lek za ciscenje krvi, protiv opadanja kose, reumatizma, groznice, prekomernog mokrenja, tuberkoloze pluca,
bronhitisa, oboljenja zglobova, kamena u bubregu,za zarastanje rana, protiv zracenja, malokrvnosti, cira na zelucu, nesanice, nervoze. Zbog svoje vitaminske i prehrambene vrednosti kopriva se,i pored toga sto se ne uzgaja u povrtnjacima, smatra izuzetno zdravim, korisnim i pristupacnim povrce, naravno i lekom. Izuzetno je bogata ra nim korisnim sastojcima: belancevinama, ugljenim hidratima, mastima, kalcijumom, fosforom, gvozdjem, vitaminima C, A, B2 i K, karotinom, pantotenskom kiselinom i dr. Kopriva je pored ostalog, pravi mali polivitaminski rezervoar. Na nasim trpezama je retko ima mada se moze
prirediti na vise nacina. ,
Stanište: raste uz puteve, plotove i na zapuštenim mestima kao korov .
Lekoviti deo biljke: za lek se u prolece i jesen skuplja korenje. U prolece skupljaju se listovi i vršike, a cela biljka, tj. stabljika, cele godine. Seme se skuplja u avgustu.
Lekovito delovanje: caj od cele biljke odvaja sluz iz pluca, cisti želudac, jetru i creva, a ujedno je izvrstan lek za lecenje anemije, šuljeva, žutice, malarije i svih drugih groznica, ponajviše mokracom odvaja loše sokove iz tela. Pomešana s drugim biljkama leci cireve na želucu i crevima, cisti krv, pospešuje probavu, srnanjuje uzrujanost i nesanicu. Isto tako, dobar je lek protiv vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvestice
[url= http://www.cafe.ba/biljke/84_KOPRIVA.html]izvor[/url]
Listovi se koriste za pripremu raznih jela: čorbi, variva, kaše, umaka, kao nadev za razna pečena testa (pite) i salate. Koriste se samo vršni mladi listovi, koji mogu da se prže u ulju, kuvaju kao spanać. Koprive treba popariti vodom i na taj način odstraniti toksin, a zatim izgnječiti, praviti od nje pire koji se može upotrebiti kao prilog mešanim salatama, uz meso, čorbe, kajgane i dr. Konzervira se sušenjem za upotrebu u zimskim mesecima.
Lekovita svojstva: popravlja opštu slabost organizma, smiruje kašalj, pomaže kod gripa, prehlade, bronhitisa, astme, upale krajnika i pluća, poboljšava varenje, popravlja krvnu sliku (protiv anemije). Jača organizam, srčani mišić, stimuliše aktivnost srca, ubrzava cirkulaciju, reguliše krvni pritisak i proliv, zaustavlja spoljašnje i unutrašnje krvarenje, u slučajevima fizičke iscrpljenosti, dobar je stimulans za jačanje korena kose i dr. Pomaže kod ateroskleroze, upaljenih i proširenih vena i hemoroida, krvarenja iz nosa. Čisti, jača krv, smanjuje šećer i mokraćnu kiselinu u krvi, smiruje upalu sluzokože, želuca i čir, stimuliše rad creva, jetre, izlučivanje žuči, utiče na veću aktivnost bubrega, izbacivanje vode iz tela. Pomaže kod uvećane prostate, reume, artritisa i gihta. Jača i umiruje nerve (naročito protiv neuralgija, išijasa, vratobolje i lumbaga).
BRANJE I KONZERVIRANJE LISTOVA
Beru se samo 3–4 mlada (gornja) zelena lista sa stabljikom (vršne visine do 15 cm), u proleće (od marta do maja).
Nakon košenja (ili ručnog branja) ostavi se da jedan dan uvenu, zatim se rasprostru u tankom sloju na suvom i promajnom mestu da se osuše. Sa osušenih stabljika se pažljivo otkinu listovi i čuvaju u kartonskoj kutiji ili platnenoj kesi u kojima treba da budu dobro sabijeni.
Posebna napomena: sveži listovi i stabljika su pokriveni lako lomljivim dlačicama, koje se kod najmanjeg dodira lome i zabadaju u kožu, ispuštajući acetilholin i histamin (usled kojih sveža kopriva žari). Ovo svojstvo se gubi odmah nakon prelivanja svežih kopriva vrelom vodom. Važno je znati da samo sveža kopriva jako žari, dok uvenula mnogo manje, a suva ne žari.
OSNOVNA PRIPREMA
U svežem stanju: ubrane listove mladih kopriva treba probrati i dobro isprati vodom, zatim popariti (tako se odstranjuju toksin), izgnječiti i nakon toga koristiti.
U sušenom stanju: konzervira se sušenjem, za upotrebu u zimskim mesecima.
Drugi nazivi: koprva, kopriva obicna, pasja kupina, pitoma kopriva, žara .
Latinski naziv: urtica dioica
Opis biljke: kopriva je dvodomna biljka s velikim korenom. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 1 1/2 metra. Listovi su nasuprotni, srcasti, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama.
Listovi i peteljke pokriveni su žaokama koje su na vrhu kukaste a pri dnu debele. Na dodir se odlome i izlivaju oštar sok na kožu, koji žari.Cvetne grancice nose ili muške ili ženske cvetove. Neugledni su i zeleni, a oplodjuju se pomocu vetra. Plod je malen, jednose-meni
orašcic.Sluzi i kao industrijska i lekovita biljka.Koristi se list, koren i seme. Lek za ciscenje krvi, protiv opadanja kose, reumatizma, groznice, prekomernog mokrenja, tuberkoloze pluca,
bronhitisa, oboljenja zglobova, kamena u bubregu,za zarastanje rana, protiv zracenja, malokrvnosti, cira na zelucu, nesanice, nervoze. Zbog svoje vitaminske i prehrambene vrednosti kopriva se,i pored toga sto se ne uzgaja u povrtnjacima, smatra izuzetno zdravim, korisnim i pristupacnim povrce, naravno i lekom. Izuzetno je bogata ra nim korisnim sastojcima: belancevinama, ugljenim hidratima, mastima, kalcijumom, fosforom, gvozdjem, vitaminima C, A, B2 i K, karotinom, pantotenskom kiselinom i dr. Kopriva je pored ostalog, pravi mali polivitaminski rezervoar. Na nasim trpezama je retko ima mada se moze
prirediti na vise nacina. ,
Stanište: raste uz puteve, plotove i na zapuštenim mestima kao korov .
Lekoviti deo biljke: za lek se u prolece i jesen skuplja korenje. U prolece skupljaju se listovi i vršike, a cela biljka, tj. stabljika, cele godine. Seme se skuplja u avgustu.
Lekovito delovanje: caj od cele biljke odvaja sluz iz pluca, cisti želudac, jetru i creva, a ujedno je izvrstan lek za lecenje anemije, šuljeva, žutice, malarije i svih drugih groznica, ponajviše mokracom odvaja loše sokove iz tela. Pomešana s drugim biljkama leci cireve na želucu i crevima, cisti krv, pospešuje probavu, srnanjuje uzrujanost i nesanicu. Isto tako, dobar je lek protiv vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvestice
[url= http://www.cafe.ba/biljke/84_KOPRIVA.html]izvor[/url]