1 Šta je bolje za zdravlje puter ili margarin? Pon Maj 19, 2008 3:31 pm
lil
Admin
Decenijama staro i još uvek aktuelno i kontraverzno pitanje od trenutka kada se pojavilo pa sve do današnjeg dana je:" Šta je bolje za zdravlje puter ili margarin"?
Puter - zasicene masnoce i holesterol
Puter, sadrži masnoce životinjskog porekla i sadrži i zasicene masnoce kao i holesterol, dva dietetska sastojka koja povišavaju nivo holesterola u krvi. Zasicene masnoce, koje se uglavnom nalaze u proizvodima životinjskog porekla, mogu da povecaju nivo LDL holesterola (loš holesterol), takode povecavaju ukupan nivo holesterola u krvi. Holesterol iz namirnica, s druge strane, ima malo uticaja na koncentraciju holesterola u krvi kod vecine ljudi. Kod ljudi sklonih kardiovaskularnim bolestima i oboljenjima srca, cak i mala kolicina holesterola iz hrane povecava njegov nivo.
Margarin
Kada se margarin prvi put pojavio na tržištu bio je sa visokim sadržajem hidrogenizovanih masnoca. Margarin se dobija hidrogenizacijom biljnih ulja koja su prirodno bogata nezasicenim masnim kiselinama, raznim procesima se prevode u cvršca i zasicenija stanja. Ovakvi margarini sadrže dosta takozvanih trans masnim kiselina, koje ne samo da podižu nivo "lošeg" holesterola vec spuštaju nivo "dobrog".
Hidrogenizovane masti u margarinu i drugim proizvodima su prihvatljive samo ako proizvod sadrži tecno ulje kao osnovni sastojak, dok zasicenih masti ne sme da sadrži vise od 2 g na kašiku proizvoda. Sadržaj masnih kiselina je najcešce istaknut na mnogim margarinima.Sada postoji nehidrogenizovan margarin, koji sadrži minimalno hidrogenizovanih masti i mekši je od prvobitnog
Preporucen dnevni unos kalorija je 2100 kilo-kalorija - u jednoj kašicici putera ga ima 102kcal, specijalnim lakim margarinima 60 kcal; ukupan dnevni unos masnoca 70g ili 30% od ukupnog unosa masnoca - u jednoj kafenoj kašicici margarina ga ima 11g u lakim margarinima 6g; dnevni unos zasicenih masnoca manje od 23g - u kafenoj kašicici obicnog margarina ga ima 7g, u lakim margarinima 1g, trans masnih kiselina manje od 2,3 ili 1% od ukupnih kalorija - u kafenoj kašicici margarina ga ima 0,3g, lakom od 0 do 0,5g; holesterola manje od 300mg - u obicnom margarinu ga ima 33mg u lakim margarinima 0 mg.
Važno je naglasiti da je navedeni preporuceni unos kalorija i masnoca za zdravu osobu izmežu 24 i 49 godine života. Za osobe sa srcanim oboljenjima preporuceno je da se dnevni unos zasicenih masnih kiselina ogranici na manje od 7% od ukupnog unosa kalorija ili na 16g. i holesterola na manje od 200 mg dnevno.
Puter ili margarin?
Oba sadrže ili zasicene masnoce ili trans masnoce koje mogu povisiti nivo LDL holesterola. Prema tome treba ograniciti unos oba. Jasno je da puter sadrži više zasicenih masnoca a sadrži i holesterol. Prema tome prednost treba dati lakim margarinima.
Puter - zasicene masnoce i holesterol
Puter, sadrži masnoce životinjskog porekla i sadrži i zasicene masnoce kao i holesterol, dva dietetska sastojka koja povišavaju nivo holesterola u krvi. Zasicene masnoce, koje se uglavnom nalaze u proizvodima životinjskog porekla, mogu da povecaju nivo LDL holesterola (loš holesterol), takode povecavaju ukupan nivo holesterola u krvi. Holesterol iz namirnica, s druge strane, ima malo uticaja na koncentraciju holesterola u krvi kod vecine ljudi. Kod ljudi sklonih kardiovaskularnim bolestima i oboljenjima srca, cak i mala kolicina holesterola iz hrane povecava njegov nivo.
Margarin
Kada se margarin prvi put pojavio na tržištu bio je sa visokim sadržajem hidrogenizovanih masnoca. Margarin se dobija hidrogenizacijom biljnih ulja koja su prirodno bogata nezasicenim masnim kiselinama, raznim procesima se prevode u cvršca i zasicenija stanja. Ovakvi margarini sadrže dosta takozvanih trans masnim kiselina, koje ne samo da podižu nivo "lošeg" holesterola vec spuštaju nivo "dobrog".
Hidrogenizovane masti u margarinu i drugim proizvodima su prihvatljive samo ako proizvod sadrži tecno ulje kao osnovni sastojak, dok zasicenih masti ne sme da sadrži vise od 2 g na kašiku proizvoda. Sadržaj masnih kiselina je najcešce istaknut na mnogim margarinima.Sada postoji nehidrogenizovan margarin, koji sadrži minimalno hidrogenizovanih masti i mekši je od prvobitnog
Preporucen dnevni unos kalorija je 2100 kilo-kalorija - u jednoj kašicici putera ga ima 102kcal, specijalnim lakim margarinima 60 kcal; ukupan dnevni unos masnoca 70g ili 30% od ukupnog unosa masnoca - u jednoj kafenoj kašicici margarina ga ima 11g u lakim margarinima 6g; dnevni unos zasicenih masnoca manje od 23g - u kafenoj kašicici obicnog margarina ga ima 7g, u lakim margarinima 1g, trans masnih kiselina manje od 2,3 ili 1% od ukupnih kalorija - u kafenoj kašicici margarina ga ima 0,3g, lakom od 0 do 0,5g; holesterola manje od 300mg - u obicnom margarinu ga ima 33mg u lakim margarinima 0 mg.
Važno je naglasiti da je navedeni preporuceni unos kalorija i masnoca za zdravu osobu izmežu 24 i 49 godine života. Za osobe sa srcanim oboljenjima preporuceno je da se dnevni unos zasicenih masnih kiselina ogranici na manje od 7% od ukupnog unosa kalorija ili na 16g. i holesterola na manje od 200 mg dnevno.
Puter ili margarin?
Oba sadrže ili zasicene masnoce ili trans masnoce koje mogu povisiti nivo LDL holesterola. Prema tome treba ograniciti unos oba. Jasno je da puter sadrži više zasicenih masnoca a sadrži i holesterol. Prema tome prednost treba dati lakim margarinima.