1 Geni određuju težinu i (ne)uspeh dijeta ... Sub Maj 17, 2008 5:50 am
lil
Admin
Geni su možda odgovorni za gojaznost i neuspeh "šok dijeta", pokazala su nova istraživanja sprovedena u Britaniji.
Međunarodno istraživanje obuhvatilo je genetske kodove 77.000 ljudi, a rezultati pokazuju da nove varijacije u genu bliskom već potvrđenom "izazivaču" gojaznosti utiču na težinu.
Gen MC4R kontroliše potrošnju energije i apetit, a ukoliko dođe do promene u njemu, pokreće oblik hroničnog prejedanja i gojenja, koji je redak ali dramatičan, posebno kod dece, kažu stručnjaci.
Novootkrivene varijacije gena češće su od već poznatih disfunkcija, piše nedeljnik "Nature genetics".
Varijacije nisu primetne na samom genu, već u njegovoj blizini. One utiču na delovanje MC4R na način koji naučnici još uvek nisu uspeli da identifikuju.
Ljudi koji imaju ove varijacije na oba para hromozoma dobijaju oko kilogram i po više od ljudi koji ih nemaju. Takođe, u proseku su teži za skoro četiri kilograma.
Istovremeno, istraživanje objavljeno u časopisu "Nature" značajno je ojačalo sumnje da je gojaznost u odraslom dobu posledica faktora u detinjstvu.
Broj masnih ćelija povećava se u detinjstvu i tokom adolescencije, otkrili su naučnici na švedskom institutu Karolinska.
Do zrelog doba, ovaj rast se stabilizuje, i dok stare masne ćelije odumiru, zamenjuju ih nove. U proseku, deset posto njih godišnje odumre, bez obzira na uzrast ili stas.
Nove masne ćelije zahtevaju energiju koja se dobija iz masnih molekula - lipida. Ćelije se zatim uvećavaju i šire, vraćajući masu telu.
"Ćelije stvorene pre i posle smanjenja težine pokušavaju što pre da se dopune lipidima, što delom objašnjava zašto se težina brže vraća nakon rigorozne dijete" rekao je švedski naučnik Peter Arner.
Međutim, možda nije sva "krivica" na dijeti. Potvrđeno je da broj masnih ćelija biva određen tokom detinjstva i adolescencije, i uglavnom se ne menja do kraja života, čak i ako osoba smrša.
Većina gojaznih odraslih bili su gojazni i kao deca. Manje od deset procenata dece sa normalnom težinom u zrelom dobu dostiže gojaznost, dok, sa druge strane, tri četvrtine gojazne dece ostaje takvo do kraja života.
Broj masnih ćelija kod gojazne dece počinje da raste u proseku od druge godine života, dok kod vitkih ljudi počinje oko šeste godine. Broj prestaje da raste u 16. godini kod gojaznih, odnosno u 19. kod vitkih ljudi.
Ove informacije mogle bi da dovedu do značajnih promena u farmaceutskoj industriji, jer bi kompanije za proizvodnju lekova mogle da proizvedu lek koji bi zaustavio obnavljanje postojećih masnih ćelija u adolescenciji, ili čak njihov rast u detinjstvu.
Gojaznost, i bolesti u vezi sa njom kao što je dijabetes, poprimile su razmere epidemije u mnogim razvijenim zemljama, piše agencija AP.
Uzroci, pored genetskih, i dalje su složeni. Manjak fizičke aktivnosti, često "grickanje" masne i slatke hrane, kao i nasledni faktor, najčešći su "okidači" prevelike telesne težine.
(MONDO)
Međunarodno istraživanje obuhvatilo je genetske kodove 77.000 ljudi, a rezultati pokazuju da nove varijacije u genu bliskom već potvrđenom "izazivaču" gojaznosti utiču na težinu.
Gen MC4R kontroliše potrošnju energije i apetit, a ukoliko dođe do promene u njemu, pokreće oblik hroničnog prejedanja i gojenja, koji je redak ali dramatičan, posebno kod dece, kažu stručnjaci.
Novootkrivene varijacije gena češće su od već poznatih disfunkcija, piše nedeljnik "Nature genetics".
Varijacije nisu primetne na samom genu, već u njegovoj blizini. One utiču na delovanje MC4R na način koji naučnici još uvek nisu uspeli da identifikuju.
Ljudi koji imaju ove varijacije na oba para hromozoma dobijaju oko kilogram i po više od ljudi koji ih nemaju. Takođe, u proseku su teži za skoro četiri kilograma.
Istovremeno, istraživanje objavljeno u časopisu "Nature" značajno je ojačalo sumnje da je gojaznost u odraslom dobu posledica faktora u detinjstvu.
Broj masnih ćelija povećava se u detinjstvu i tokom adolescencije, otkrili su naučnici na švedskom institutu Karolinska.
Do zrelog doba, ovaj rast se stabilizuje, i dok stare masne ćelije odumiru, zamenjuju ih nove. U proseku, deset posto njih godišnje odumre, bez obzira na uzrast ili stas.
Nove masne ćelije zahtevaju energiju koja se dobija iz masnih molekula - lipida. Ćelije se zatim uvećavaju i šire, vraćajući masu telu.
"Ćelije stvorene pre i posle smanjenja težine pokušavaju što pre da se dopune lipidima, što delom objašnjava zašto se težina brže vraća nakon rigorozne dijete" rekao je švedski naučnik Peter Arner.
Međutim, možda nije sva "krivica" na dijeti. Potvrđeno je da broj masnih ćelija biva određen tokom detinjstva i adolescencije, i uglavnom se ne menja do kraja života, čak i ako osoba smrša.
Većina gojaznih odraslih bili su gojazni i kao deca. Manje od deset procenata dece sa normalnom težinom u zrelom dobu dostiže gojaznost, dok, sa druge strane, tri četvrtine gojazne dece ostaje takvo do kraja života.
Broj masnih ćelija kod gojazne dece počinje da raste u proseku od druge godine života, dok kod vitkih ljudi počinje oko šeste godine. Broj prestaje da raste u 16. godini kod gojaznih, odnosno u 19. kod vitkih ljudi.
Ove informacije mogle bi da dovedu do značajnih promena u farmaceutskoj industriji, jer bi kompanije za proizvodnju lekova mogle da proizvedu lek koji bi zaustavio obnavljanje postojećih masnih ćelija u adolescenciji, ili čak njihov rast u detinjstvu.
Gojaznost, i bolesti u vezi sa njom kao što je dijabetes, poprimile su razmere epidemije u mnogim razvijenim zemljama, piše agencija AP.
Uzroci, pored genetskih, i dalje su složeni. Manjak fizičke aktivnosti, često "grickanje" masne i slatke hrane, kao i nasledni faktor, najčešći su "okidači" prevelike telesne težine.
(MONDO)