1 Kućna topionica masnoća Pon Maj 05, 2008 2:27 am
lil
Admin
Bilo koji proizvod napravljen od soje pomaze u redukciji LDL holesterola. Dovoljno je samo 25 grama sojinih proteina u toku dana. Ipak, treba biti oprezan. Ukoliko postoji rizik od dobijanja raka prostate ili raka dojke, zaboravite na soju.
KUKURUZ
Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snizavaju holesterol, folnom kiselinom koja čuva krvne sudove i vitaminom B1 vaznim za dobar rad mozga. Za vreme kuvanja ili pečenja kukuruza oslobađaju se molekuli koji stite organizam od stetnog uticaja slobodnih radikala. To povećava antioksidativnu moć kukuruza, pa on stiti od raka, bolesti srca, katarakte i alchajmerove bolesti.
PISTACI
Sačica pistaca na dan smanjuje holesterol i arterije odrzava zdravim. Samo 84 grama pistaca na dan dovoljno je da uveliko umanji rizik od obolevanja. Naučnici su ispitivali tri grupe. Nakon samo mesec dana kod onih koji su ga jeli primećen je pad holesterola. Kod onih koji su ga jeli najvise holesterol se snizio za 11,6 posto. On sadrzi antioksidant lutein, kojeg takođe ima i u zelenom lisnatom povrću i u voću jarkih boja. Stručnjaci poručuju da ga je mnogo bolje jesti neslanog, jer so povećava pritisak. No sto se tiče učinka na holesterol to je sasvim svejedno.
BROKULI
Brokuli je veoma bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i regulise holesterol i sećer u krvi. Kuvanjem se neki antioksidansi unistavaju. Najbolje je kuvati ga na pari.
CRNI LUK
Luk povećava korisni holesterol, a smanjuje stetni. Deluje protiv krvnih ugrusaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, aterioskrleroze, dijabetesa i infekcija. Deluje antibiotski.
GROZĐE
Gozđe snizava holesterol i uklanja masne naslage. Svezi sok od grozđa bogat je vitaminima A, B i C i raznim mineralima. Sadrzi oko 20 odsto sećera, pa je i energetski vredna namirnica. Ovo voće je veoma vazan izvor bioflavonida, koji stite organizam od slobodnih radikala. Zbog različitih antioksidansa, grozđe ima i snazan efekat protiv bakterija, virusa, upala i alergija. Preporučuje se protiv lose cirkulacije, a vazno je i u usporavanju starenja, odnosno sprečavanju demencije i degenerativnih očnih bolesti.
GREJPFRUT
Pektin iz grejpfruta snizava holesterol i učestvuje u prevenciji srčanih tegoba i mozdanog udara. Likopen, limonin i ostale bioloski aktivne supstance pomazu u zastiti od kancera. A vitamin C je moćan antioksidans i pomaze u prevenciji srčanih oboljenja i ispoljava ostala delovanja.
BADEMI
Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama koje obaraju holesterol. Mononezasićene masne kiseline odrzavaju holesterol pod kontrolom. Vitamin E antioksidans sprečava akumuliranje masnih plakova u arterijama. Bademi svojim sastavom doprinose izgradnji kostiju, regulisanju rada srca i normalizovanju krvnog pritiska.
MORSKE ALGE
I naučno je dokazano da morske alge umanjuju nivo hlesterola u krvi. Sadrze izuzetne količine mineralnih elemenata - do 36 procenata svoje suve mase: natrijum, kalcijum, hlor, kalijum, sulfate, fosfate, a od mikroelemenata jod, gvozđe, bakar, cink, selen, molibden, fluoride, mangan, bor, nikl i kobalt. Crvene i zelene alge sadrze toliku količinu joda da je dovoljno pojesti samo jedan gram da se obezbede dnevne potrebe. Sadrze i nekoliko vitamina, kao sto su karotin i vitamin C, kao i vitamin B12 koga nema u većini biljaka. One sadrze malo masti, svega 1 do 5 odsto suve materije, ali te masti imaju visoki procenat esencijalnih masnih kiselina. Zelene alge sadrze linoleinsku i alfa-linoleinsku masnu kiselinu. Takođe, imaju visok nivo vlakana, 32 do 50 % suve materije, koja smanjuje holesterol!
izvor
KUKURUZ
Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snizavaju holesterol, folnom kiselinom koja čuva krvne sudove i vitaminom B1 vaznim za dobar rad mozga. Za vreme kuvanja ili pečenja kukuruza oslobađaju se molekuli koji stite organizam od stetnog uticaja slobodnih radikala. To povećava antioksidativnu moć kukuruza, pa on stiti od raka, bolesti srca, katarakte i alchajmerove bolesti.
PISTACI
Sačica pistaca na dan smanjuje holesterol i arterije odrzava zdravim. Samo 84 grama pistaca na dan dovoljno je da uveliko umanji rizik od obolevanja. Naučnici su ispitivali tri grupe. Nakon samo mesec dana kod onih koji su ga jeli primećen je pad holesterola. Kod onih koji su ga jeli najvise holesterol se snizio za 11,6 posto. On sadrzi antioksidant lutein, kojeg takođe ima i u zelenom lisnatom povrću i u voću jarkih boja. Stručnjaci poručuju da ga je mnogo bolje jesti neslanog, jer so povećava pritisak. No sto se tiče učinka na holesterol to je sasvim svejedno.
BROKULI
Brokuli je veoma bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i regulise holesterol i sećer u krvi. Kuvanjem se neki antioksidansi unistavaju. Najbolje je kuvati ga na pari.
CRNI LUK
Luk povećava korisni holesterol, a smanjuje stetni. Deluje protiv krvnih ugrusaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, aterioskrleroze, dijabetesa i infekcija. Deluje antibiotski.
GROZĐE
Gozđe snizava holesterol i uklanja masne naslage. Svezi sok od grozđa bogat je vitaminima A, B i C i raznim mineralima. Sadrzi oko 20 odsto sećera, pa je i energetski vredna namirnica. Ovo voće je veoma vazan izvor bioflavonida, koji stite organizam od slobodnih radikala. Zbog različitih antioksidansa, grozđe ima i snazan efekat protiv bakterija, virusa, upala i alergija. Preporučuje se protiv lose cirkulacije, a vazno je i u usporavanju starenja, odnosno sprečavanju demencije i degenerativnih očnih bolesti.
GREJPFRUT
Pektin iz grejpfruta snizava holesterol i učestvuje u prevenciji srčanih tegoba i mozdanog udara. Likopen, limonin i ostale bioloski aktivne supstance pomazu u zastiti od kancera. A vitamin C je moćan antioksidans i pomaze u prevenciji srčanih oboljenja i ispoljava ostala delovanja.
BADEMI
Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama koje obaraju holesterol. Mononezasićene masne kiseline odrzavaju holesterol pod kontrolom. Vitamin E antioksidans sprečava akumuliranje masnih plakova u arterijama. Bademi svojim sastavom doprinose izgradnji kostiju, regulisanju rada srca i normalizovanju krvnog pritiska.
MORSKE ALGE
I naučno je dokazano da morske alge umanjuju nivo hlesterola u krvi. Sadrze izuzetne količine mineralnih elemenata - do 36 procenata svoje suve mase: natrijum, kalcijum, hlor, kalijum, sulfate, fosfate, a od mikroelemenata jod, gvozđe, bakar, cink, selen, molibden, fluoride, mangan, bor, nikl i kobalt. Crvene i zelene alge sadrze toliku količinu joda da je dovoljno pojesti samo jedan gram da se obezbede dnevne potrebe. Sadrze i nekoliko vitamina, kao sto su karotin i vitamin C, kao i vitamin B12 koga nema u većini biljaka. One sadrze malo masti, svega 1 do 5 odsto suve materije, ali te masti imaju visoki procenat esencijalnih masnih kiselina. Zelene alge sadrze linoleinsku i alfa-linoleinsku masnu kiselinu. Takođe, imaju visok nivo vlakana, 32 do 50 % suve materije, koja smanjuje holesterol!
izvor