Dijeta i mi
Dijeta i mi je forum podrske u toku dijete. Ukoliko zelite da nam se pridruzite - mozete se registrirati. Clanovi imaju pristup nekim delovima foruma kojeg kao gosti ne mogu da vide

Join the forum, it's quick and easy

Dijeta i mi
Dijeta i mi je forum podrske u toku dijete. Ukoliko zelite da nam se pridruzite - mozete se registrirati. Clanovi imaju pristup nekim delovima foruma kojeg kao gosti ne mogu da vide
Dijeta i mi
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

forum podrske u toku dijete


Niste konektovani. Konektujte se i registrujte se

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole  Poruka [Strana 1 od 1]

1Pusenje ili zdravlje Empty Pusenje ili zdravlje Sre Avg 27, 2008 4:53 pm

Sanja

Sanja
Forumski entuzijasta
Forumski entuzijasta
Uz 31. svibnja - Svjetski dan nepušača
"Najlakše je prestati s pušenjem.

Ja sam to učinio tisuću puta!"



Mark Twain


PUŠENJE JE SAMOUBOJSTVO NA RATE



Posljednji je dan mjeseca svibnja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila Međunarodnim danom nepušenja i pozvala sve pušače da se toga dana uzdrže od pušenja. Najbolje bi bilo da im to bude početak odvikavanja i trajne apstinencije. Samo su neki pušači na taj dan odriču svoje omiljene cigarete, a najviše ih se na apel SZO i ne osvrće.


Svi trebamo nešto poduzeti da bismo živjeli zdravije, duže i zadovoljnije. Radi prevencije, promicanja nepušenja i zdravog načina života, u školama se drže predavanja, pišu referati o štetnosti pušenja po ljudsko zdravlje, stvaraju likovni i literarni radovi. U dnevnom tisku, na radiju i televiziji objavljuju se informacije o Danu nepušenja i daju prikazi pojedinih tema o pušenju. Crveni križ u osnovnim i srednjim školama organizira natječaj za najbolja literarna i likovna ostvarenja, a u mjesnim zajednicama predavanja i okrugle stolove iz problematike pušenja.


Svi se deklarativno izjašnjavamo protiv pušenja, ali se u praksi cigarete nitko ne odriče ili se to čini u neznatnom broju. Zato broj pušača ne opada, već raste. I sam Zakon o ograničenju duhanskih proizvoda mnogi drže licemjernim u uvjetima kada država daje poticajne mjere za proizvodnju duhana, a porezom na promet duhana i njegovih prerađevina puni svoj proračun.



Pušenje ugrožava zdravlje


Pušenje je vrlo rasprostranjena pojava, bitan uzrok raznih bolesti i praranog umiranja. Ono za oko osam godina skraćuje pušačev život. Stručnjaci tvrde da je duhan otrov, a ne sredstvo za uživanje - kako to drže pušači. Tko je u pravu, nije teško zaključiti!

Nikotin uništava vitamin C i smanjuje njegov sadržaj u krvi, što slabi prirodnu otpornost organizma na bolesti. Istraživanja su pokazala da je razina vitamina C u krvi pušača za 20-40% niža nego u nepušača. Pušač koji dnevno popuši između 10 i 20 cigareta, a njih je najveći broj - u svoj organizam mora unositi četiri puta više vitamina C nego nepušač. Dakle, umjesto normalnih 100, treba mu 400 mg.

U Hrvatskoj od izravnih ili neizravnih posljedica konzumiranja duhanskih prarađevina godišnje umire 14.000, a u svijetu oko 2,500.000 ljudi. Pušenje je odgovorno za mnoga oboljenja, poglavito za rak pluća, srčane tegobe, oštećenja krvnih žila i druga.

Prema procjeni Svjetske banke, na pušenje se godišnje utroši oko 200 milijardi američkih dolara. Nemarni i neodgovorni pušači uzrokom su 25% požara. Dakle, osim zdravstvenih, pušenje izaziva goleme materijalne posljedice i osiromašuje obiteljski budžet.

Ujedinjeni narodi, putem SZO i Ujedinjene Europe, preporučili su zemljama - članicama provođenje sustavnog suzbijanja pušenja putem nacionalnih programa i svođenje broja pušača na 20-ak %. Nacionalna strategija suzbijanja pušenja, koju je usvojio Hrvatski državni sabor, također predviđa takav smjer kretanja i svođenja broja pušača u te okvire.

Stotinjak zemalja u svijetu donijelo je zakone koji, uz restriktivnu komponentu, sadrže mjere prevencije i edukacije kojima se želi spriječiti pušenje. Velike svjetske duhanske multinacionalne kompanije u razvijenim zemljama postupno gube potrošače svojih proizvoda pa se sve više okreću zemljama u tranziciji, nerazvijenim i siromašnijim državama.



Odrastanje bez duhanskog dima


Tzv. pasivnim pušenjem, odnosno udisanjem nikotinskog dima koji slobodno izlazi iz pušačeve cigarete i zagađuje prostoriju - ugroženi su nepušači, poglavito trudnice i djeca.

Najnovija istraživanja pokazuju da dim cigarete ugrožava dječja pluća. On uzrokuje oko 50% slučajeva poremećaja dišnih putova kod djece do 5 godina. Veća količina duhanskog dima predstavlja veći rizik od oboljenja. Mala su djeca u obiteljima u kojima se puši 20 cigareta dnevno, dva puta više izložena riziku oboljenja od astme, dva i pol puta od kroničnog bronhitisa i približno imaju tri puta veće šanse za učestalije napade kašlja. Usto, praćenja pokazuju da većina djece iz pušačkih obitelji najčešće i sama postaje pušačima.

U Primorsko-goranskoj županiji, prema nekim procjenama, puši oko 5% djece mlađe od 9 godina. Oko 40% srednjoškolaca puši svaki dan. Do 20. godine počelo je pušiti oko 60% pušača.



Prevencijom protiv pušenja


Duhan pruža iluziju, ispunjava snove, maštanja, fantaziju... Pušenje razbija dosadu, olakšava kontakt i komunikaciju, umiruje i relaksira. Zato ga se tako teško osloboditi.

Svima je jasno da bez sustavne prevencije, zdravstvenog i nepušačkog odgoja nema većih i trajnih rezultata, a upravo na tom planu najmanje činimo. Mlade ljude valja educirati i informirati o štetnosti duhanskog dima, skrenuti im pozornost na užasne posljedice pušenja. Treba formirati nepušačke stavove, graditi uvjerenja, razvijati svijest i odgovornost prema vlastitu zdravlju. Nepušenje valja promicati kao zdraviji i bolji stil življenja. Djeci treba osigurati odrastanje bez duhanskog dima, odgojno i preventivno na njih djelovati od najranije mladosti, mnogo prije nego što su došla u kontakt s duhanom i pušenjem, jer od prvog kušanja duhana do ovisnosti o nikotinu nije dug put. Kad nastane ovisnost, najčešće je kasno razmišljati o odvikavanju.

Mlade treba uvjeriti da pokušaju mijenjati sebe, svoje ponašanje i pušačke navike. U tom pravcu nisu dostatne samo pouke, pedagoško moraliziranje i medicinsko zastrašivanje. Potrebni su odgojno vrijedni primjeri i ponašanje odraslih s kojima će se oni identificirati, vjerno ih slijediti i oponašati. Budući da se na primjerima najlakše uči, pitamo se kakav primjer pružaju pušači vlastitoj djeci i mladima. Ako vi pušite, kako od sina ili kćeri, odnosno od učenika kojemu predajete, možete očekivati da ne puše? Zar je sramota za uzor imati oca, majku ili učitelja? Da li bi bilo poželjno, vrijedno i korisno odbaciti cigaretu ne samo na Dan nepušenja, već zauvijek i postati uzorom mladima? Pušači, što mislite o tome?

Kako odgojiti mladi naraštaj da odrasta bez duhanskog dima i pušenja - pitanje je koje postavljaju mnogi roditelji, učitelji i stručnjaci koji se bave tim problemom. Jednostavno, budite im pravi nepušački uzor. Razgovarajte s djecom, volite ih i skrbite o njima. Nemojte im samo zabranjivati, već ih pokušajte uvjeriti da je pušenje istinska bolest. Na tom je planu presudna suradnja obitelji, odgojno-obrazovnih ustanova, zdravstvenih i socijalnih službi.



Kako cigareti zauvijek reći zbogom?

Želite prestati pušiti? Ali kako? Mnogi drže da je najučinkovitiji način - naglo, odjednom! To potvrđuje i praksa ali, zbog izraženije apstinensijske krize, to je i najteži način. Pa kako onda postupiti i kako si možete pomoći?

Nikotinske gume za žvakanje velika su pomoć pri odvikavanju od pušenja i ublažavanju apstinencijskih kriza. Tijekom žvakanja guma sporo i u jednakim količinama otpušta nikotin. Žvakanje prosječno traje oko pola sata. Za to se vrijeme oslobodi i u krv apsorbira oko 90% nikotina. Jednom nikotinskom gumom za žvakanje postiže se upola manja razina nikotina u krvi nego jednom popušenom cigaretom pa se manje ubrzava rad srca, krvni tlak i cirkulacija krvi. U početku se preporuča rabiti 10-15 "žvaka" dnevno, a zatim njihov broj treba postupno smanjivati. Veće količine, poglavito više od 30 "žvaka", mogu izazvati pojačano lupanje srca i probavne smetnje. Iskustveno je dokazano da prosječan pušač s postignutom razinom nikotina iz 10-15 guma može izbjeći apsinencijsku krizu i druge neugodne posljedice naglog prestanka pušenja.

Kao nadomjesna nikotinska terapija, osim nikotinskih guma za žvakanje, rabe se flasteri s nikotinom i Nicorette inhalator. Njihova uporaba se preporuča, ali uz prethodno obavljenu dobru pripremi i strogo pridržavanje naputaka dobivenih od liječnika ili ljekarnika.

Pušenje se ne temelji na biološkoj, nego na emicionalnoj, socijalnoj i ovisničkoj potrebi pa u njegovu sprečavanju, suzbijanju i odvikavanju treba maksimalno koristiti socioterapijske i psihoterapijske postupke i metode.

Ako držite da ne možete odustati od pušenja, ako vam je teško prihvatiti doživotnu apstinenciju, prikupite snagu i odlučnost, obvežite se da cigaretu nećete kušati barem na Međunarodni dan nepušenja. Ako izdržite, ne kušajte novu cigaretu, već produžite svoju odluku za naredna 24 sata. Tako svaki dan iznova obnavljajte apstinenciju za daljnja 24 sata pa ćete se lakše odreći cigarete i nikotinskog dima.



Lakše se osloboditi suvišnih kilograma nego pušenja



Mnogi pušači, poglavito pušačice, rado bi se odrekli pušenja, ali se boje da će se udebljati. Njihova bojazan nije bez osnove. Nakon prestanka pušenja apstinent osjeća veliku potrebu za jelom. Da bi ublažio osjećaj gladi, poseže za bombonom, keksom, grickalicama, čokoladom..., što mu donosi koji kilogram više. Umjesto slatkiša, stručnjaci preporučuju voće i povrće. Istraživanjima je dokazano da nikotin pospješuje trošenje kalorija. Prestankom pušenja, nikotin ne djeluje na metabolizam pa taj višak kalorija ostaje neutrošen, sakupljena energija pretvara se u zalihe, stvaraju se neugodne naslage sala. To traje oko dva mjeseca i u tom kritičnom vremenu neke osobe mogu dobiti čak 5-10 kg. Praćenja pokazuju da, osim toga, poslije prestanka pušenja mnogi postaju nervozni, kod njih se javlja osjećaj praznine i nemira pa utjehu traže u hrani. Oni imaju pojačan tek, više jedu pa i tu leži uzrok povećanja tjelesne težine. Znači, ipak većina uzroka leži u psihološkim razlozima. Uz malo discipline, te neutrošene kalorije mogu se potrošiti, a psihološke zapreke otkloniti tjelovježbom, tjelesnim naporom, radom, fizičkom aktivnošću... Treba boraviti u prirodi, pješačiti, plivati, voziti bicikl, baviti se športom. Korisno je, umjesto vožnje dizalom, penjati se stubama umjesto vožnje autom, na posao ići pješice. Time se troši višak kalorija, srce brže kuca, dublje se diše, pojačano se troši energija, a to potiče metabolizam. Svakodnevno bavljenje tjelesnim aktivnostima najbolji je jamac da do debljanja neće doći, a ako i dođe, razboritom dijetom to se može ukloniti i tjelesnu težinu dovesti u normalu.



Mr. sc. Ivica Stanić [/quote]
Izvor

2Pusenje ili zdravlje Empty Re: Pusenje ili zdravlje Čet Avg 28, 2008 2:43 pm

Sanja

Sanja
Forumski entuzijasta
Forumski entuzijasta
Apstinencijalni sindrom kod pušača Autor: mr sci Ika Pešić Postavljeno: 30.01.2008


"Psihoaktivna supstanca je svaka supstanca, koja unesena u organizam može da modifikuje jednu ili više funkcija". Ovu definiciju za psihoaktivne supstane dala je Svetska zdravstvena organizacija. To su supstance ili smeše supstanci koje deluju na centralni nervni sistem (mozak) i izazivaju promene u doživljavanju i ponašanju. Uskraćivanjem te supstance koja je modifikovala funkcije, pojavljuje se grupa raznih simptoma koji se definišu kao “simptomi apstinencijalne krize” ili apstinencijalni sindrom”.

Za razliku od drugih supstanci, na duvan se u javnosti (populaciji) gleda drugačije

Pušenje duvana nije samo rizični faktor i uzročnih plućnih i srčanih bolesti, već je on sam po sebi bolest. Duvanska zavisnost je priznata kao bolest u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti SZO (ICD-10) i Američkog psihijatriskog udruženja za dijagnostiku i statistiku (DSM-IV). Većina pušača su do izvesne granice zavisnici od duvana, mada jačina zavisnosti može da varira uveliko. “Zavisnik” podrazumeva pušače kada im je potrebna cigareta bez obzira na situaciju i kada je njihovo ponašanje uslovljeno sadržajem cigarete i ne mogu da se odupru pušenju, čak kad znaju da ono može da nanese štetu. Nemoguće je za pušače da ostave pušenje, bez poteškoća, pa iako žele da to urade i znaju da je to vitalno za zaštitu njihovog zdravlja i zdravlja najbližih u okolini. Ovo se javlja zato što postoji duvanska zavisnost, a nikotin je supstanca koja je sadržana u duvanu i koja prouzokuje zavisnost. Zavisnost (koja isto tako može da bude prouzrokovana nikotinom kod u životinja u eksperimentalnim uslovima) nastaje zahvaljujući dejstvu nikotina na nikotinske receptore u centralnom nervnom sistemu. Efekti nikotina na centralni nervni sistem se pojavljuju ili deluju na isti mehanizam kao droge, kao što su heroin ili kokain koji prouzrokuju modifikaciju nekih telesnih funkcija. Može da ubrza mentalne procese, uzrokuje pravu anksioznost, da poboljšaju fizičko funkcionisanje kao i stvaranje prijatnih osećanja. Svi ovi simptomi kod pušača prouzrokuju da on traži nikotin ponovo i ponovo, sve češće i češće.


Pušenje duvana je najefektivniji način da se nikotin učini dostupan ljudskom mozgu
Nikotinu iz dima je potrebno samo nekoliko sekundi da dođe do mozga.
Simptomi nikotinske zavisnosti postaju mnogo češći pošto se broj popušenih cigareta tokom dana povećava. Uzimanje nikotina dovodi do tolerancije većine ali ne i svih njegovih efekata. Ovi efekti uključuju “gornju regulaciju” takozvane nikotinske acetilholinergične receptore. Tako se broj nikotinskih receptora povećava pošto se izloženost drogi povećava. Ti efekti “zarobljavaju” pušača.

Apstinencijalna krizaZavisnost za nikotinom i sindrom (simptomi) koji se pojavljuje kada nedostaje nikotin (sindrom apstinencijalne krize) su prepreke za odvikavanje od pušenja. Kada pušači prestanu da puše oni izgube “pozitivne” efekte nikotina koje su osećali, a sada imaju “bolne” efekte njegovog nedostatka. To je razlog, zašto se pušenje duvana ne može da smatra kao dobrovoljna odluka konzumenata i zašto se duvansko tržište ne može smatrati slobodnim. Pritisnuto agresivnim marketingom duvanske industrije, korišćenje duvana se proširilo u svim zapadnim zemljama i širi se ubrzano širom sveta.
Cigarete nemaju osobenosti, emocije ili pripadnost socijalnoj klasi . One predstavljaju štapić duvana, papir, lepak i otrovne hemikalije. U njima nema ništa što je korisno za ljudski organizam. Cigarete su samo lako dostupan proizvod kreiran da bi proizveo zavisnost i koji na kraju ubija polovinu svojih redovnih korisnika.
Mada samo jedna supstanca iz duvana“vezuje” pušača za cigaretu skoro od samog početka pušenja, a to je taj “opasni” nikotin, postoje kriterijumi kao priroda navikavanja na duvanski dim.

Kriterijumi za zavisnost pušenje cigareta

Visoko kontrolisano ili impulsivno uzimanje +
Psihoaktivni efekti +
Drogom – podstaknuto ponašanje +
Stereotipno uzimanje +
Uzimanje uprkos štetnim efektima +
Relaps posle apstinencije +
Tolerancija +
Fizička zavisnost +
Prijatni/euforični efekti +

Pušači se klasifikuju kao “zavisnik” kad:

• imaju potrebu za cigaretom bez obzira na situaciju
• ponašanje je uslovljeno sa nikotinom
• ne mogu da se odupru pušenju, čak i kada znaju da ono prouzrokuje oštećenje

Efekti koji prouzrokuju da pušači traže nikotin ponovo:

• modifikacija nekih funkcija u telu
• ubrzanje nekih mentalnih procesa
• potiskovanje anksioznosti (zabrinutost)
• poboljšanje fizičkih sposobnosti za obavljanje posla
• generisanje (podsticanje) prijatnih osećanja

Sledeće činjenice ukazuju da je pušenje duvana hronična bolest i treba je rešavati organizovano sa ozbiljnim pristupom:

• Pušenje duvana je glavni preventabilini uzročnik smrtnosti i bolesti kao posledica respiratornih bolesti širom sveta.
• Pušenje duvana zahteva stalnu brigu sa stručnim savetima, podrškom i medicinskim tretmanom.
• Većina pušača je zavisna od duvana do izvesne mere, mada jačina zavisnosti može da varira.
• Nikotinska zavisnost može da učini da pušači veoma teško ostave duvan.
• Simptomi nikotinske zavisnosti postaju mnogo frekventniji sa porastom broja cigareta koje se popuše u toku jednog dana.


Ono što olakšava proces odvikavanja i ublažava apstinencijalnu krizu, prouzrokovanu uskraćivanjem nikotina iz duvana, su sredstva supstitucije nikotinom (Nicotine replacement therapy- NRT). Za sada to su jedina, sa nikotinom, zvanično odobrena sredstva za tu namenu.


NRT uključuje :


• Nikotin u formi flastera, žvaka, lozengi, nazalnog spreja, inhalera i mikrotableta.
• Ovaj tretman ima za cilj da zameni nikotin iz cigareta i smanji apstinencijale krize koji prate proces odvikavanja od pušenja. On pomaže pušačima da se odupru žudnji da puše.
• Neke NRT u svetu su dostupni u slobodnoj prodaji dok su drugi samo dostupni na recept.
• U nas NRT su dostupne u slobodnoj prodaji u obliku flastera od 15mg, 10mg, 5mg i u obliku žvaka od 4mg i 2mg.


Pušačima je skoro nemoguće da ostave pušenje, bez poteškoća, čak i kada žele da to urade, s obzirom na ugroženost, odnosno zaštitu njihovog i zdravlja najbližih u okolini. Ovo se javlja zato što postoji duvanska zavisnost, a nikotin je supstanca koja je sadržana u duvanu i koja prouzokuje zavisnost.

Izvor

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh  Poruka [Strana 1 od 1]

Similar topics

-

Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu