Dijeta i mi
Dijeta i mi je forum podrske u toku dijete. Ukoliko zelite da nam se pridruzite - mozete se registrirati. Clanovi imaju pristup nekim delovima foruma kojeg kao gosti ne mogu da vide

Join the forum, it's quick and easy

Dijeta i mi
Dijeta i mi je forum podrske u toku dijete. Ukoliko zelite da nam se pridruzite - mozete se registrirati. Clanovi imaju pristup nekim delovima foruma kojeg kao gosti ne mogu da vide
Dijeta i mi
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

forum podrske u toku dijete


Niste konektovani. Konektujte se i registrujte se

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole  Poruka [Strana 1 od 1]

Tajci

Tajci
Moderator
Moderator
Šta organizam čini kiselim, a šta baznim

Kad se u okviru makrobiotičke ishrane govori o jin i jang namirnicama, iako su to složene kategorije, jedan od njihovih aspekata je uticaj na stvaranje kisele ili bazne sredine u našem organizmu. Da bi se održalo optimalno zdravlje, pH vrednost krvi treba da bude blago bazna.

Zato je najbolje da osnovu naših obroka čine namirnice koje su i same takve - odnosno, ne izazivaju ni preteranu kiselost ni preteranu baznost organizma.
Naravno, u obrok se mogu uključiti i namirnice koje su izrazito kiselotvorne ili izrazito bazne, ali se one moraju uravnotežiti i ne treba ih konzumirati ni u velikoj količini ni previše često.
Sledeća klasifikacija može vam pomoći da se snađete u pogledu toga koje namirnice doprinose kiselosti, a koje baznosti organizma.

Namirnice koje čine organizam izrazito baznim (jang)


Morske alge, limun, celer, urme, grožđe, smokve, biljni čajevi (većina), agar agar, dinja, lubenica, paprika, kuzu, peršun, potočarka

Namirnice koje čine organizam srednje baznim (jang)

Krompir (sa korom), zeleno lisnato povrće, karfiol, kelj, blitva, dajkon, rotkva, repa, začinsko bilje (zelenih listova), zelena salata, rotkvice,beli luk, mahunarke (sveže, zelene), cvekla, brokoli, kupus, grašak (sveži), paprike, špargla, kukuruz šećerac (sveži), klice lucerke (alfalfa), jagode, maline, ribizla, jabuke, kajsije, grožđe, kruške, bundeva, grejpfrut, banane (zrele), urme, kivi, nektarine, breskve, ananas, avokado, smokve (sveže), rogač, bademi,, banča čaj, voćni sokovi, ,suvo grožđe, đumbir (sveži), zeleni čaj, šitake pečurke, jabukovo sirće, umeboši šljive, sokovi od povrća

Namirnice koje čine organizam blago baznim (jang)


Integralni pirinač, tofu, tempeh, tamari, sojino mleko, pirinčani slad, miso, proso, heljda, kesten, mana hleb (sušen na suncu ne pečen), masline, maslinovo ulje, plavi patlidžan, bamije, prokelj, krastavac, paradajz, rotkvice, crni luk, praziluk, ukiseljeno povrće (domaća makrobička turšija), trešnje, mandarine, narandže, kokosov orah (sveži), kozje mleko, med, pečurke, bamije, morska so, crni luk
Neutralne namirnice
Pavlaka, kravlje mleko, jogurt (običan), surutka (sirova), puter (nesoljen), ulja (izuzev maslinovog)

Namirnice koje čine organizam blago kiselim (jin)


Jaja, crveni pasulj, bundevinno seme, susamovo seme, ječam, ječmeni slad, puter, spelt ili pir (vrsta žitarice), spanać
Namirnice koje čine organizam srednje kiselim (jin)
Integralne žitarice i testenina od njih, peciva od integralnog brašna, mekinje, suve mahunarke (sem soje), koštunjavo voće (osim badema), basmati pirinač, pirinčano mleko, raž, ovas, pšenični hleb sa organskim klicama, oljušten krompir, sirevi, riba, mleko (homogenizovano), kozje mleko (homogenizovano), kečap, melasa (organska, bez sumpora), borovnica, šljive, javorov sirup (neprerađen), senf, kokice (posoljene, sa puterom), suve šljive i čaj

Namirnice koje čine organizam izrazito kiselim (jin)


Beli hleb, peciva i kolači od belog brašna, rafinisane žitarice (npr. beli ili glazirani pirinač), kikiriki, čokolada, kafa, alkohol, gazirana bezalkoholna pića, zaslađeni voćni sokovi, veštački zaslađivači, junetina, svinjetina, jagnjetina, piletina, riba, brusnice, suve šljive, nerafinisan pšenični krem, krem od jaja (sa belim šećerom), zaslađeni jogurt, sladoled, džemovi, želei, jagnjetina, prerađeni javorov sirup, melasa (sa sumporom), industrijska turšija, plodovi mora, šećer, rafinisana ili jodirana so, crni čaj, orasi, vinsko sirće
Ova tabela možda će vam na prvi pogled izgledati čudno. Na primer, kako to da limun, koji je izrazito kiseo po ukusu, može da učini organizam veoma baznim (jang)?
U procesu varenja limun se razlaže na bazne sastojke i izrazito povećava baznost organizma. Ta osobina limuna iskorišćena je i u poznatoj detoksikacionoj Neera dijeti, čiji je jedan od osnovnih sastojaka limun. I trkači na duge staze i maratonci iz prakse znaju za to svojstvo limuna da neutrališe umor, otklanjajući mlečnu kiselinu koja nastaje napregnutim radom mišića. Lubenica takođe stvara baznu reakciju. Nije nikakvo čudo što i narodna medicina smatra limun i lubenicu odličnim za pročišćenje. Osim što čiste organizam, oni neutrališu i preteranu kiselost, koja je uzrok mnogih problema (između ostalog, i stvaranja bubrežnog kamena; zato se kaže da lubenica "čisti bubrege").

Na drugom kraju spektra, beli hleb i peciva, meso i druge slične namirnice u procesu varenja izazivaju izrazito kiselu reakciju. Nije teško primetiti da upravo namirnice koje su ovde označene kao izrazito kisele predstavljaju preovlađujući način ishrane danas. Zato je kod mnogih ljudi kiselost organizma povećana, a takvo stanje je dobra podloga za razvoj raznih poremećaja.

izvor

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh  Poruka [Strana 1 od 1]

Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu