1 DIJETNA VLAKNA Ned Apr 27, 2008 9:34 pm
lil
Admin
Dijetna vlakna su biljna i nezamenljiv su sastojak u jelovniku zdrave hrane, pogotovu u ishrani dijabetičara, jer ishrana bogata dijetnim vlaknima sprečava skokove šećera u krvi. Dijetna vlakna se nalaze u opni žiarica, mekinjama, pahuljicama, voću, povrću (naročito mahunarkama), orahu, kikirikiju, korenastom bilju.
Pri uzimanju dijetnih vlakana ranije se javlja osećaj sitosti, jer ona bubre vezujući vodu za sebe, šireći lumen želuca.
Bubrenjem se povećava i lumen creva, pa se poboljšava peristaltika (bolji rad i pražnjenje creva).
Dijetna vlakna, pogotovu rastvorljiva, prave finu zaštitnu gel mrežu oko skroba koji unosimo hranom, pa time sprečavaju brzu apsorpciju i skokove šećera, posle uzimanja hrane (smanjuju brzo upijanje razgrađenih složenih šećera iz želuca u krvotok).
Poboljšavanjem pražnjenja creva smanjuje oboljevanje od tumora, naročito debelog creva.
Dijetna vlakna mogu biti rastvorljiva i nerastvorljiva u vodi.
RASTVORLJIVA
To su pektin (voće i povrće), sluz, koren i list belog sleza, seme lana, gume (gumi arabicum, gumi tragacantha, gumi guar), agar (crvene alge), hemiceluloza. Pektini se koriste i u industriji za geliranje, očvršćavanje i ugušćivanje voćnih sokova I proizvodnju žele bombona. Dobijaju se iz jabuka, limuna i rezanca šećerne repe. Gume i sluzi u industriji imaju ulogu kao emulgatori, stabilizatori i zgušnjivači, a u medicini kao laksativi (seme lana, agar) za ublažavanje kašlja (beli i crni slez), protiv proliva i za izradu farmaceutskih preparata.
NERASTVORLJIVA
To su celuloza (opna, koren, list i stablo voća i povrća pojedinih biljaka, lignin, inulin (biljke iz familije Compositae), rafinoza, stahioza i verbaskoza (u zrnu graška, pasulja, soje, šećernoj repi). Hitin mnogi ne svrstavaju u dijetna vlakna zbog životinjskog porekla (nalazi se u oklopu puževa, rakova, insekata), ali je pronađen i u algama, gljivama i kvascu, pa ga ovde opisujemo kao nerastvorljivo dijetno vlakno, jer je po strukturi veoma slično celulozi.
VAŽNO:
Ishrana bogata dijetnim vlaknima sprečava skokove šećera u krvi.
Ishrana bogata dijetnim vlaknima poboljšava rad i pražnjenje creva, a time i pojavu oboljenja debelog creva, naročito tumora.
Ishrana bogata dijetnim vlaknima sprečava pojavu kamena u žučnoj kesi.
Ishrana bogata dijetnim vlaknima sprečava aterosklerozu i ishemijsku bolest srca, jer snižava nivo holesterola u krvi.
Dnevno čovek treba da unese putem hrane 25 do 35 gr dijetnih vlakana (sadašnjim načinom ishrane unese se oko 15 grama dnevno).
PREPORUKE:
Jedite razeni hleb, crni hleb, kukuruzni hleb (proju) i peciva i hleb od integralnog brašna. Izbegavajte beli hleb i bela peciva.
Koristite u ishrani projino brašno, brašno tip 800, a izbegavajte fina bela brašna, jer se prosejavanjem gubi mnogo vitamina, minerala i dijetnih vlakana iz opni žitarica.
Jedite dosta lisnatog zelenog povrća - spanać, kelj, karfiol, kupus, zelenu salatu, prokelj, brokoli. Izrendajte i koren od svežeg kupusa (tu ima najviše dijetnih vlakana).
Jedite mladi grašak, boraniju, a i pasulj povremeno (čorbast bez jake zaprške uz neko posno meso).
Koristite neglazirani pirinač u ishrani.
Jedite voće (normalno pazeći na količinu i raspored obroka). Ako jedete jabuke, jedite ih sa korom, jer jabuka sa korom ima dva puta više dijetnih vlakana.
Kao desert koristite voćne salate od svežeg sezonskog voća (pazeći na količinu i glikemijski indeks).
Ovako ćete sigurno obezbediti dovoljan unos dijetnih vlakana, sprečiti skokove šećera u krvi i dovesti nivo holesterola i triglicerida u normalu.
NAPOMENA:
Nemojte preterati, jer iako su izuzetno korisni u ishrani, preteran unos može izazvati muku, nadutost stomaka i pojačane gasove.
izvor - Dr Vlade Veličković na sajtu http://www.diabetes.org.yu/ishrana01.htm opisuje osnovne principe ishrane dijabeticara, ali se potpuno mogu primeniti i na ljude koji se hoce zdravo hraniti i izbeci ili se resiti gojaznosti.......
Pri uzimanju dijetnih vlakana ranije se javlja osećaj sitosti, jer ona bubre vezujući vodu za sebe, šireći lumen želuca.
Bubrenjem se povećava i lumen creva, pa se poboljšava peristaltika (bolji rad i pražnjenje creva).
Dijetna vlakna, pogotovu rastvorljiva, prave finu zaštitnu gel mrežu oko skroba koji unosimo hranom, pa time sprečavaju brzu apsorpciju i skokove šećera, posle uzimanja hrane (smanjuju brzo upijanje razgrađenih složenih šećera iz želuca u krvotok).
Poboljšavanjem pražnjenja creva smanjuje oboljevanje od tumora, naročito debelog creva.
Dijetna vlakna mogu biti rastvorljiva i nerastvorljiva u vodi.
RASTVORLJIVA
To su pektin (voće i povrće), sluz, koren i list belog sleza, seme lana, gume (gumi arabicum, gumi tragacantha, gumi guar), agar (crvene alge), hemiceluloza. Pektini se koriste i u industriji za geliranje, očvršćavanje i ugušćivanje voćnih sokova I proizvodnju žele bombona. Dobijaju se iz jabuka, limuna i rezanca šećerne repe. Gume i sluzi u industriji imaju ulogu kao emulgatori, stabilizatori i zgušnjivači, a u medicini kao laksativi (seme lana, agar) za ublažavanje kašlja (beli i crni slez), protiv proliva i za izradu farmaceutskih preparata.
NERASTVORLJIVA
To su celuloza (opna, koren, list i stablo voća i povrća pojedinih biljaka, lignin, inulin (biljke iz familije Compositae), rafinoza, stahioza i verbaskoza (u zrnu graška, pasulja, soje, šećernoj repi). Hitin mnogi ne svrstavaju u dijetna vlakna zbog životinjskog porekla (nalazi se u oklopu puževa, rakova, insekata), ali je pronađen i u algama, gljivama i kvascu, pa ga ovde opisujemo kao nerastvorljivo dijetno vlakno, jer je po strukturi veoma slično celulozi.
VAŽNO:
Ishrana bogata dijetnim vlaknima sprečava skokove šećera u krvi.
Ishrana bogata dijetnim vlaknima poboljšava rad i pražnjenje creva, a time i pojavu oboljenja debelog creva, naročito tumora.
Ishrana bogata dijetnim vlaknima sprečava pojavu kamena u žučnoj kesi.
Ishrana bogata dijetnim vlaknima sprečava aterosklerozu i ishemijsku bolest srca, jer snižava nivo holesterola u krvi.
Dnevno čovek treba da unese putem hrane 25 do 35 gr dijetnih vlakana (sadašnjim načinom ishrane unese se oko 15 grama dnevno).
PREPORUKE:
Jedite razeni hleb, crni hleb, kukuruzni hleb (proju) i peciva i hleb od integralnog brašna. Izbegavajte beli hleb i bela peciva.
Koristite u ishrani projino brašno, brašno tip 800, a izbegavajte fina bela brašna, jer se prosejavanjem gubi mnogo vitamina, minerala i dijetnih vlakana iz opni žitarica.
Jedite dosta lisnatog zelenog povrća - spanać, kelj, karfiol, kupus, zelenu salatu, prokelj, brokoli. Izrendajte i koren od svežeg kupusa (tu ima najviše dijetnih vlakana).
Jedite mladi grašak, boraniju, a i pasulj povremeno (čorbast bez jake zaprške uz neko posno meso).
Koristite neglazirani pirinač u ishrani.
Jedite voće (normalno pazeći na količinu i raspored obroka). Ako jedete jabuke, jedite ih sa korom, jer jabuka sa korom ima dva puta više dijetnih vlakana.
Kao desert koristite voćne salate od svežeg sezonskog voća (pazeći na količinu i glikemijski indeks).
Ovako ćete sigurno obezbediti dovoljan unos dijetnih vlakana, sprečiti skokove šećera u krvi i dovesti nivo holesterola i triglicerida u normalu.
NAPOMENA:
Nemojte preterati, jer iako su izuzetno korisni u ishrani, preteran unos može izazvati muku, nadutost stomaka i pojačane gasove.
izvor - Dr Vlade Veličković na sajtu http://www.diabetes.org.yu/ishrana01.htm opisuje osnovne principe ishrane dijabeticara, ali se potpuno mogu primeniti i na ljude koji se hoce zdravo hraniti i izbeci ili se resiti gojaznosti.......