Fitoestrogeni kao pomoc u prelaznom periodu života


Sedam od 10 žena tokom klimakterijuma ima probleme kao što su valunzi, nocna znojenja, promene raspoloženja. Priroda pomaže u ovim slucajevima biljnim materijama - fitoestrogenima, koji su najbolja alternativa hormonskom lecenju.

Fitoestrogeni su biljni hormoni koje sadrže ralicite biljke, posebno soja i mahunarke. Sadrže materije slicne hemijske strukture kao kod estrogena, ženskog polnog hormona koji reguliše menstroalni ciklus pa mogu da "imitiraju" njihovo dejstvo.

Fitoestrogeni se dele na tri velike grupe: izoflavonoidi, lignani i kumestanini. Izoflavonoidi se nalaze u mahunarkama posebno soji, socivu, grašku i pasulju.Lignane sadrže žitarice, voce i povrce. Najviše ih ima u semenkama lana, pšenici, žitu, jecmu, hmelju, pirincu. Kumestanini se nalaze u klicama.

Tri velika i ozbiljna istraživanja u Izrclu, Australiji i Italiji su pokazala da ishrana namirnicama bogatim fitoestrogenima, smanjuje ucestalost "valunga" kod žena u klimakterijumu za 40 do 45%.

Znatno mogu da smanje i tegobe kao što su promena raspoloženja, nervoza, nesanica, povoljno deluju na vlažnost vagine. Smanjuju nivo lošeg holesterolOMEGOL
Vaša linija zdravlja.a u krvi, pomažu pri održavanju telesne težine i povoljno deluju na elasticnost kože.

Kada se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima koji se cešce javljaju u menopauzi, a to su kardiovaskularne bolesti i osteoporoza ti su problemi direktno direktno prouzrokovani smanjenim nivoom estrogena a nastaju odredeni broj godina nakon prestanka menstroacije. Istraživanja potvrduju da fitoestrogeni pomažu u prevenciji tih bolesti. Fitoestrogeni štite zidove krvnih sudova, deluju kao antioksidanti, smanjuju kolicinu LDL holesterolOMEGOL
Vaša linija zdravlja.a što rezultira smanjenoj ucestalosti kardiovaskularnih bolesti kao što su koronarne bolesti srca, moždani udar i infarkt srca.

Takode je potvrdeno da Kineskinje i Japanke, koje tradicionalno jedu soju imaju cak deset puta rede rak dojke nego žene sa zapada. To je navelo naucnike na zakljucak da je jedan od cinioca koji dovodi do raka dojke nacin ishrane. Kako je glavni sastojak ishrane žena sa Dalekog istoka e soja i proizvodi od nje, sve upucuje na to da fitoestrogeni kojim su ove namirnice bogate imaju zaštitnu ulogu kada je rec o raku dojke.

Kao zaštitne materije protiv raka i drugih bolesti fitoestrogene treba poceti uzimati što ranije još u detinjstvu, povecanim unosom soje, mahunarki, voca i povrca. Ako tih namirnica nije bilo dovoljno u mladem životnom dobu, pravo vreme za delovanje je oko 40-te godine života pa do kraja života.

Ako fitoestrogenima želite da suzbijete tegobe u klimakterijumu, nije uvek dovoljno povecati samo unos soje i mahunarki. Preporucene doze su 60mg. izoflavonoida na dan i 25gr. sojinih belancevina.

Fitoestrogeni se preporucuju svim ženama koje se približavaju menopauzi od pocetka klimakterijuma i gojaznim ženama
izvor

Spasonosni uticaj fitoestrogena


U soji i nekim drugim namirnicama nalaze se takozvani fitoestrogeni. Oni se vezuju za receptore preko kojih deluje estrogen i tako sprečavaju njegov uticaj na rast mioma. Estrogen koji se nije vezao za receptore neutrališe se u jetri i izbacije preko bubrega i creva. To je takozvano antiestrogensko dejstvo fitoestrogena.


Fitoestrogeni povoljno deluju kod žena u reproduktivnom periodu koje imaju višak estrogena. Interesantno je da povoljno deluju i kod žena sa normalnim nivoom estrogena u krvi, bez opasnosti po njihovo zdravlje. Nikakva neželjena dejstva se ne ispoljavaju, jer ulogu izbačenog estrogena preuzimaju fitoestrogeni koji nemaju uticaja na rast mioma.


Kod žena u postmenopauzi, zbog manjka estrogena, dolazi do smanjenja veličine mioma ili samo do prestanka rasta. U tom periodu se ne javljaju novi miomi. Ako ste u tim godinama ishrana bogata fitoestrogenima će vam smanjiti klimakterične tegobe, bez opasnosti da će fitoestrogeni, budući da su slični estrogenu, izazvati rast mioma.


Fitoestrogena najviše ima u soji i sojinim proizvodima, kao što su sojino zrno, sojino mleko, tofu, miso i tempeh. Ima ih takođe u pasulju, grašku i leći. Zato je potrebno da često jedete sve vrste mahunarki.


Pasulj, leća (sočivo), krompir, šargarepa i drugo korenasto povrće stimuliše organizam na proizvodnju hormona progesterona. On spečava dominaciju estrogena u organizmu, pa se smanjuje njegov uticaj na rast mioma. Soja i mahunarke predstavljaju najbolji izvor proteina.


Smanjite unos masnoća i mesa


Ishrana bogata mastima podiže nivo estrogena u krvi. U kombinaciji sa manjim unosom biljnih vlakana, koja smanjuju resorpciju masti, pospešuje rast mioma i drugih estrogen zavisnih tumora, kao što je rak dojke. Izbegavajte zasićene životinjske masti, kao što su mast, loj, masnoća u mesu, mleku i mlečnim prizvodima. Bolje je da koristite maslinovo ulje i riblje ulje tj. da jedete morske ribe.


Ako ste u mogućnosti jedite meso životinja kojima nisu davani hormon rasta i antibiotici, a stočna hrana nije sadržala pesticide. Ove supstance utiču na metabolizam ženskih polnih hormona (u jetri umesto eliminacije estrogena dolazi do njegovog vraćanja u krvotok). U koliko niste sigurni da su životinje prirodno gajene najbolje da ne jedete crveno meso (svinjsko, juneće, ovčije) i živinsko ili da njihovu upotrebu smanjite što više.


Mleko i mlečni proizvodi takođe sadrže ove štetne materije. Dobra zamena za mleko su sojno mleko i sojini proizvodi, sem soja sosa i sojinog ulja koji ne sadrže sojin protein.


Proteine možete da obezbedite iz povrća i integralnih žitarica. Koristite proso, heljdu, zob i integralni pirinač. Ove žitarice treba da kuvate na laganoj vatri dok ne dobijete kremastu ukusnu masu. Pripremajte ih svakodnevno (kao vegetarijanci).


Čuvajte jetru


Metabolizam estrogena i njegova eliminacija iz organizma se ostvaruje preko jetre. Zato vam je u borbi protiv viška ovog hormona potrebna zdrava jetra. Nju ćete imati ako izbegavate sve ono što je oštećuje. To su pre svega alkohol, previše lekova, hrana sa aditivima, gotova jela, suhomesnati proizvodi i pržena hrana.


Neutralisan estrogen se izbacuje preko bubrega i creva. Da bi se to normalno odvijalo neophodno je da unositite dovoljno tečnosti. Potrebno je osam čaša dnevno. U letnjim mesecima kada se pojačano znojimo unos je veći.


Budite fizički aktivni


Redovna fizička aktivnost pomaže organizmu da se oslobodi viška estrogena. Sportiskinje imaju toliko nizak estrogen da ponekad gube menstruaciju. Vi, naravno, ne morate da se izlažete tolikim fizičkim naporima. Dovoljno je da se redovno bavite nekim sportom ili svakodnevno pešačite.


Za borbu protiv mioma:

* Unositite što manje masti i mesa
* Jedite posebno dosta soje, pasulja, graška, leće, krompira, šargarepe i drugog korenastog povrća
* Konzumirajte što više biljnih vlakana
* Pijte osam čaša vode dnevno (2 litra tečnosti)
* Izbegavajte alkohol (zdrava je jedna čaša vina ili jedna čašica žestokog pića dnevno)
* Što više smanjite korišćenje suhomesnatih proizvoda, gotovih jela i namirnica sa veštačkim bojama i aromama
* Budite fizički aktivni
izvor

FITOESTROGENI


Žene na istoku (Kina, Japan) drugačije proživljavaju menopauzu od žena na zapadnoj hemisferi. One imaju češće glavobolje i bolove u križima dok žene na zapadu uglavnom 'pate' od noćnog znojenja i navala vrućine. Istovremeno su i broj karcinoma dojke i uterusa značajno manji na istoku. Činjenica je da žene preselenjem sa Istoka na Zapad poprimaju iste 'tegobe' kao i žene na Zapadu. Drugačija prehrana je svakako jedan od razloga za ove razlike. Na Istoku je još uvijek osnova prehrane povrće, te soja i sojini proizvodi, dok se na Zapadu najviše jedu proizvodi od žitarica i meso, te premalo povrća. Osim različitog unosa biljnih vlakana i vitamina, minerala, bitna je razlika u unosu i drugih biljnih tvari koji se zajedničkim imenom nazivaju fitoestrogeni.

FITOESTROGENI su zajednički pojam za nekiliko grupa biljnih tvari koje imaju zajedničku karakteristiku da njihovi aktivni metaboliti imaju kemijske sličnosti sa ženskim spolnim hormonima estrogenima. Fitoestrogeni se mogu naći u mahunarkama, sjemenu, korijenu, bobicama i cvjetovima biljaka. Oni u štite biljke od različitih mikroorganizama i gljivica itd.
Fitoestrogeni se dijele u tri osnovne podgrupe - izoflavone, flavonole, kumestane i lignane. Najbolji izvor izoflavona su mahunarke, naročito soja. Najvažniji sojini izoflavoni su daidzein i genistein.
Izoflavona najviše ima u sojinom zrnu (oko 1100 mcg/gr), proteinu, brašnu, mlijeku (160 mcg/gr) pahuljicama, dok ih u sojinom ulju i sojinom umaku gotovo i nema. Ostali izvori izoflavona su alfalfa, crvena djetelina, likviricija itd.
Drugi značajan izvor fitoestrogena su lignani, tvari koje se nalaze uglavnom u sjemenju i često su vezane uz biljna vlakna. Najbolji izvor lignana su lan i laneno brašno, dok ih u lanenom ulju gotovo nema. Pšenica i druge žitarice gotova sa i ne sadrže izoflavone.
Stanovnici zapadne hemisfere konzumiraju manje od 1 mg fitoestrogena dnevno. Prosječan unos fitoestrogena u Japanu je oko 30 puta veći (gradska sredina). Prema nekom podacima unos je još daleko veći - čak oko 50-100 mg dnevno. Ovako velika razlika u unosu izoflavona ima za posljedicu i različit uitjecaj na zdravlje.

Djelovanje fitoestrogena
Najpoznatiji izoflavoni su genistein, daidzein, glicitein i ekvol. U prirodi dolaze u obliku glikozida (genistin, daidzin, glicitin) koji su slabiji od ekstrahiranih oblika (aglikoni). Fitoestrogeni pokazuju i proestrogensko i antiestrogensko djelovanje. Kada u organizmu nema dovoljno estrogena tada aktivni metaboliti fitoestrogena zaposjedaju receptore za estrogen i pokazuju djelovanje slično estrogenu, ali znatno slabije. Tako djeluju u vrijeme nakon menopauze kada se smanjuje vrijednost estrogena. U vrijeme perimenopauze kada vrijednosti estrogena 'polude', aktivni metaboliti fitoestrogena zauzimaju mjesta na receptorima i smanjuju količinu estrogena koja se vezuje na receptore. Ako ovakova osoba konzumira i hranu koja pogoduje razgradnji estrogena i njegovoj eliminaciji iz organizma (kupus, kelj, brokula, prokulice, itd.,) dolazi do značajnog sniženja opasnosti od štetnog djelovanja estrogena.
Najnovija istraživanja pokazuju da bi povećani unos fitoestrogena mogao smanjivati sintezu estrogena kao i mijenjati omjer inaktivnih i genotoksičnih metabolita estrogena te snižavati omjer genotoksičnih prema ukupnim metabolitima estrogena. Istraživanje je rađeno na premenopauzalnim ženama.
Pozitivno djelovanje izoflavona nije ograničeno samo na estrogensko djelovanje. Postoje i istraživanja koja govore da izoflavoni povećavaju apoptozu (samoubojstvo) stanica, inhibiraju angiogenezu (nastanak novih krvnih žila potrebnih za rast karcinoma), smanjuju nastanak slobodnih radikala kisika, smanjuju nastanak trombina i aktivaciju pločastih stanica, povećavaju aktivnost receptora lipoproteina niske gustoće, smanjuju enzim 5-alfa reduktazu koja sudjeluje u pretvorbi testosterona u kancerogeni dihidrotestosteron.

Djelovanje lignana
Lignani se nalaze u hrani bogatoj vlaknima kao što su sjemenje i žitarice, a najkoncentriraniji su u sjemenju lana. Pod utjecajem bakterija u probavnom traktu i lignani prelaze u bioaktivne metabolite koji, čini se, imaju slično djelovanje kao i izoflavoni. Istraživanja su pokazale da žene sa karcinomom dojke imaju niske vrijednosti ovih metabolita. Isto kao i kod izoflavona, i lignani djeluju na odnos gonotoksičnih prema ukupnim metabolitima estrogena.

Biljke koje sadrže fitoestrogene
Fitoestrogene sadrže i neke biljke. Proestrogeno djelovanje imaju biljke cimicifuga, anđelika, kadulja i čičak, dok pretežito progesteronsko djelovanje imaju biljke konopljika, divlji jam, smilaks i likoricija. Ove biljke uravnotežuju hormone i smanuju tegobe menopauze.

Fitoestrogeni su poželjni u svakoj životnoj dobi. Kod mlađih osoba smanjuju PMS a kod onih koji imaju kratke cikluse smanjuju dužinu ciklusa. Na taj način smanjuju rizik za razvoj karcinoma dojke u kasnijem životu. Isto tako, konzumiranje soje u doba puberteta smanjuje rizik za nastanak karcinoma dojke kasnije. No, soja i fitoestrogeni nisu potrebni samo ženama. Obzirom da smanjuju nastanak štetnog dihidrotestosterona, mogli bi utjecati i na smanjenje opadanja kose i nastanak karcinoma.

Djelovanje u menopauzi
Već smo spomenuli da žene u Japanu i žene na zapadu drugačije proživljavaju menopauzu. Unos 25 gr soje smanjuje jakost menopauzalnih tegoba, dok veći unos sojinog proteina (50-60 g dnevno) smanjuje učestolost simptoma na 40%. Murkies i sur. su 1995. god. dokazali da prehrana sa 45 gr sojinog brašna dnevno smanjuje navale vrućine za 40%.

Djelovanje na tjelesnu težinu
Kako se smatra da je debljanje u menopauzi povezano sa nedostatkom estrogena, fitoestrogeni bi mogli djelovati i kao pomoć kod mršavljenja. Sojin protein je ujedno hrana niskog glikemičkog indeksa, koja ne izaziva preveliko izlučivanje šećera u krv. Najbolje je kombinirano djelovanje sojinog proteina i fitoestrognena.

Djelovanje na kosti (osteoporoza)
Poznata je i smanjena učestalost osteoporoze i lomova vrata bedrene kosti u jugoistočnoj Aziji, gdje je povećano konzumiranje hrane od soje. Ako soja ima proestrogensko djelovanje, tada je logično da ima i zaštitno djelovanje na kost. Vrše se daljnja klinička istraživanja u tome smjeru.

Djelovanje na srčane bolesti
Srčane bolesti u postmenopauzi povezuju također se povezuju sa nedostatkom estrogena, pa je logično zaključiti da bi fitoestrogeni mogli djelovati i u tom smislu. Epidemiološki podaci govore da žene koje konzumiraju dostatne količine fitoestrogena imaju i niže vrijednosti kolesterola.

Fitoestrogeni kao dodaci prehrani
Koliko je fitoestrogena potrebno' U Americi se 2002. god. sastala grupa stručnajka za soju i fitoestrogene i donijela konsenzus o potrebnim količinama. Prosječna vrijednost je oko 130-160 mg u obliku glikozida (prirodni iz hrane), koja odgovara vrijednosti od oko 100 mg u obliku aglikona.
Obzirom da sve više raste ponuda fitoestrogena kao dodataka prehrani potrebno je i o njima ponešto znati. Uvijek razlikujte proizvode koji navode koje fitoestrogene sadrže jer nisu svi fitoestrogeni jednake iskoristivosti, bioraspoloživosti i djelotvornost.
Poželjno je odaberati one koji su standardizirani tj. koji imaju deklariranu točnu količinu pojedinačnog fitoestrogena. Time dobivate i sigurnost da će odabrani fitoestrogen zaista i djelovati. I naravno potrebno je odabrati pouzdanog proizvođača. Jedna analiza fitoestrogena na američkom tržištu pokazala je sa vrlo često sadržaj fitoestrogena značajno odudara od deklariranog sadržaja.
izvor

Preporucujem:

1. Koristite samo proizvode od soje koji imaju DEKLARACIJU na kojoj je izricito naglaseno da nije GMO i da je od organski proizvedene soje...cuvajte se soje u rifuzi i sl.proizvoda

2. Nedeljna potrosnja proizvoda od soje ne treba da prelazi 200gr (ja obicno uzimam 100gr)

3. Jednom nedeljno jedite mahunarke (socivo,pasulj,grasak) a moze i dva puta

4. Koristite cesce lan, sveze sameljite u blenderu semenke i stavite preko salate ili pomesajte u sir kao sirni namaz, dodajte u supe na kraju kuvanja, preko testa,dnevno je dovoljno 1 supena kasika..oprezno sa uljem od lana,problem je sto mora da je hladno cedjeno i brzo gubi svojstva pa cak postaje i opasno od stojanja.ako ga imate obavezno drzite u frizideru i brzo potrosite

5. Koristite pivski kvasac ili popite po casu piva povremeno (bez preterivanja)

6. Za lekovite biljke jos nisam dovoljno informisana pa vam necu nista preporuciti ali polako se upustam u to..

E dobro si napisal za pivski kvasac bas sam zaboravila i da pitam a preporucilio mi jer me stalno bole noge. Jel nije on mnogo alorican i koja bi kolcina trebalo da se pije?
Nisi mi rekla za soju u zrnu,jel to pecena ili ne pecena? Ja znam za onu sto deca kupuju da se zanimaju i grickaju,ali mislim da je ona i slana pomalo?

Nikako tu przenu i zacinjenu soju kupovati..ja ne kuujem ni komadice soje ako nemam deklaraciju da procitam.

Koristim iskljucivo gotove proizvode od soje SOYA FOOD - pasteta,parizer i ljute kobasice kao i dimljeni tofu.Soja sos ne koristim jer nema na deklaraciji ORGANIC, ja bar takav nisam nasla.

Ako nadjete takav soja-sos naisite ovde, i nije reklama...trazim ga vec dve godine

Da da, sve je upravo tako kako je napisala natanbe...ja sam gotovo sigurna da je kod mene i došlo do gojaznosti ulaskom u menopauzu...pa šta ...u menopauzu se mora ući ili doći i znači, više nikada ne možemo jesti isti, istu hranu, iste količine Jasno, i kako reče moj zubar pri pokušaju da mi "odradi" jedan zub...pa i ne treba vam jači jer vi više nikada nećete jesti istu hranu kao nekada...isinito ali strašno!!!
E to je valjda taj period i momenta kad se to mora "apsolvirati" pa ili ogromnom restiksijom ostati na istoj kilaži ili polako ulaziti u carstvo debelih. Kako vidite polako ali nečujno ja sam "ušla" u carstvo debelih iz kopga uz vašu pomoć hoću i moram izaći.